ESH F A Fib projekt Europskoga društva za hipertenziju počeo je 2014. godine. To je multicentrično, prospektivno internacionalno kliničko istraživanje koje je za glavni cilj imalo ocijeniti klinička obilježja pacijenata s fibrilacijom atrija te prevalenciju arterijske hipertenzije u tih bolesnika u različitim europskim državama.
Istraživanje je provedeno u Centrima izvrsnosti Eurpskoga društva za hipertenziju (ESH Excellence centers), a sudjelovale su sljedeće države: Češka, Estonija, Grčka, Hrvatska, Italija, Poljska, Rumunjska, Srbija i Španjolska.
Voditelj projekta je Enrico Agabiti Rosei, a glavni istraživač u Hrvatskoj Bojan Jelaković. Suradnici projekta bili su: Martina Lovrić-Benčić i Vedran Premužić (glavni koordinatori u Hrvatskoj), Davor Miličić, Petra Radić, Gregor Eder, Dejan Došen, Ana Legović, Ana Jelaković, Martina Mihajlović.
Uključivani su bolesnici s novodijagnosticiranom fibrilacijom atrija stariji od 18 godina. Pratila se prevalencija arterijske hipertenzije, dijabetesa i drugih kardiovaskularnih čimbenika rizika, prevalencija kronične bubrežne bolesti te se bilježila primjena antihipertenzivnih lijekova te terapije u liječenju fibrilacije atrija i njegovih komplikacija.
U KBC-u Zagreb, kao jedinom istraživačkom centru u Hrvatskoj, uključeno je više od 300 ispitanika s novootkrivenom fibrilacijom atrija.
Prvi rezultati analize podataka na početku studije objavljeni su u suplementu časopisa Journal of Hypertension.
Rezultati istraživanja su istaknuli vrlo visoku prevalenciju arterijske hipertenzije u bolesnika s fibrilacijom atrija (83.5%), u 67% bolesnika liječenoj antihipertenzivima, dok je u 20% ispitanika bila novootkrivena. Kontrola vrijednosti arterijskih tlakova je bila adekvatna u samo 30% bolesnika.
Iz naših rezultata je očito kako se u Hrvatskoj pretjerano koriste diuretici Henleove petlje te se najčešće propisuju bolesnicima s kroničnom bubrežnom bolesti i zatajenjem srca. Kada je rađena usporedba korištenja antikoagulantnih lijekova rezultati su pokazali kako se varfarin propisuje češće u odnosu na nove oralne antikoagulanse dok je INR postignut u nažalost samo 1/3 bolesnika. Osim prisutne kardiovaskularne bolesti, kronična bubrežna bolest je bila najčešće prisutna u ispitanika ove studije. Veliki broj ispitanika je imao uznapredovali stadij kronične bubrežne bolesti. Prisutnost arterijske hipertenzije i kardiovaskularnih komorbiditeta te permanentne i perzistentne fibrilacije atrija je bila značajno učestalija u bolesnika s pridruženom kroničnom bubrežnom bolesti nego u bolesnika bez kronične bubrežne bolesti. Rizik budućeg tromboembolijskog incidenta je bio češće povišen u bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti. Općenito su bolesnici s fibrilacijom atrija te pridruženom kroničnom bubrežnom bolesti imali povišen ukupni kardiovaskularni rizik kao i rizik za budući tromboembolijski incident.
U cijeloj Hrvatskoj kohorti analizirani su svi poznati faktori rizika odgovorni za nastanak fibrilacije atrija kao i prisutnost pozitivne obiteljske anamneze. Analizirana je ukupna i kardiovaskularna smrtnost svih bolesnika s fibrilacijom atrija i pridruženom kroničnom bubrežnom bolesti.
Preliminarni rezultati prezentirani su na ESH kongresu.