ESH Stroke Survey, projekt Europskoga društva za hipertenziju, počeo je 2009. godine i trajao do 2015. godine. To je bilo multicentrično, internacionalno epidemiološko-kliničko istraživanje koje je za glavni cilj imalo ocijeniti primjenu preporuka za sekudarnu prevenciju ishemijskoga moždanog udara u različitim europskim državama.
Sudjelovale su sljedeće države: Republika Češka, Grčka, Hrvatska, Italija, Poljska, Španjolska, Turska, Velika Britanija.
Voditelj projekta bila je Renata Cifkova, a glavni istraživač u Hrvatskoj Bojan Jelaković. Suradnici projekta bili su: Ana Jelaković (glavni koordinator za Hrvatsku), Branko Malojčić, Katarina Starčević, Snježana Juren Mejaški, Antonela Bazina, Živka Dika, Jelena Kos, Ivana Vuković Brinar, Sandra Karanović, Vedran Premužić, Livija Šimičević.
Uključivani su bolesnici s prvim preboljelim ishemijskim moždanim udarom stariji od 18 godina. Pratila se prevalencija arterijske hipertenzije, dijabetesa i drugih kardiovaskularnih čimbenika rizika, te se bilježila primjena terapije u akutnoj fazi moždanog udara (tzv. hospital arm- podaci prikupljeni retrogradno iz medicinske dokumentacije). Bolesnici su potom pozivani telefonski na kontrolni pregled 6 mjeseci do 3 godine nakon preboljelog ishemijskog moždanog udara (tzv.outpatient arm- ambulantni pregled).
U KBC-u Zagreb, kao jedinom istraživačkom centru u Hrvatskoj, uključeno je više od 300 ispitanika u akutnoj fazi moždanoga udara, a 101 bolesnik se odazvao na kontrolni pregled.
Rezultati istraživanja su istaknuli vrlo veliku prevalenciju arterijske hipertenzije u osoba koje doživljavaju moždani udar (75%), ali i vrlo lošu kontrolu čimbenika rizika u sekundarnoj prevenciji ponovnog moždanoga udara gdje je nekontrolirana arterijska hipertenzija glavni čimbenik rizika. Iz naših rezultata je očito kako se u Hrvatkoj (ali niti u ostalim zemljama sudionicama) ne provode preporuke o kontroli hipertenzije u akutnoj fazi moždanog udara (prvih 48 sati). Nažalost, čak 48% bolesnika nakon ishemijskoga moždanog udara odlazi iz bolnice s nekontroliranim vrijednostima arterijskoga tlaka. Na kontrolnom pregledu čak 55% ispitanika nije postiglo ciljne vrijednosti arterijskoga tlaka (< 140/90 mmHg u ordinacijskom mjerenju). S primjenom statina u sekundarnoj prevenciji ishemijskog moždanog udara situacija je također loša. Čak 20% bolesnika otpušteno je iz bolnice bez statina, a tek u 20% bolesnika na kontrolnom pregledu postignute su ciljne vrijednosti LDL kolesterola za sekundarnnu prevenciju ishemijskog događaja (LDL < 1,8 mmol/l).
Podaci iz Hrvatske podjednako su loši kao što su ostvareni rezultati i u ostalim državama koje su bile uključene u ovaj projekt što je alarmantan podatak za sve.
Hrvatska je u ovom projektu uz Republiku Češku bila najaktivniji partner.
U cijeloj Hrvatskoj kohorti za evaluaciju kontrole arterijske hipertenzije korišteno je kontinuirano mjerenje arterijskoga tlaka (KMAT) što je učinjeno na našu inicijativu.
Projekt je ljubaznošću i susretljivošću podržala i KRKA d.o.o.
Preliminarne rezultate možete vidjeti u dokumentu prikazanom na ovoj poveznici.