Istraživanje o liječenju maskirane nekontrolirane hipertenzije koje se temelji na
ordinacijskom ili izvanordinacijskom mjerenju arterijskoga tlaka

Maskirana arterijska hipertenzija je vrsta hipertenzije u kojoj povišeni arterijski tlak mjerimo izvan ordinacije (kod kuće ili koristeći KMAT), dok su vrijednosti tlaka u ordinaciji odnosno kod liječnika uredne/normalne. Takvu vrstu hipertenzije susrećemo u liječenih i neliječenih hipertoničara. Liječenje hipertenzije u liječenih hipertoničara s maskiranom hipertenzijom temeljeno na ordinacijskom s jedne strane te na izvanordinacijskom mjerenju tlaka s druge strane, može imati različiti utjecaj na srčanožilne događaje i na oštećenje ciljnih organa.

Ovo istraživanje je multicentrično, multinacionalno, prospektivno, randomizirano, kontrolirano kliničko istraživanje Europskog društva za hipertenziju. U ovom istraživanju uključeno je 30 centara diljem svijeta uključujući Europski Centar izvrsnosti za hipertenziju KBC-a Zagreb. Voditelj projekta je Gianfranco Parati, a glavni istraživač u Hrvatskoj je Bojan Jelaković. Suradnici projekta su: Živka Dika (glavni kordinator za Hrvatsku), Mario Laganović, Sandra Karanović, Marijana Živko, Tajana Željković Vrkić, Ana Jelaković, Davor Miličić, Martina Lovrić Benčić, Kristina Gašparović, Darko Počanić, Draško Pavlović, Josipa Josipović, Mario Ivanuša.

U ovom istraživanju će se ispitati postoje li razlike između načina liječenja temeljenog na izvanordinacijskom mjerenju arterijskoga tlaka u usporedbi s načinom liječenja temeljenog na ordinacijskom mjerenju arterijskoga tlaka u liječenih hipertoničara s maskiranom hipertenzijom s obzirom na različite ishode: promjene srčanog mišića prema EKG-u i ultrazvuku srca; pojavu bolesti (komplikacije hipertenzije): moždanog udara, prolaznog žarišnog oštećenja moždane funkcije  (TIA – tranzitorne ishemijske atake), akutnog srčanog udara, angine pektoris, srčane aritmije, srčanog popuštanja koje zahtjeva bolničko liječenje, značanog pogoršanja bubrežne funkcije, značajnog suženja krvne žile/žila koje zahtjeva postupke uspostave ponovne prohodnosti žila (revaskularizacije) na srcu i/ vratu i/ nogama.

Također će se u istraživanju ispitati postoje li razlike između dvaju načina liječenja s obzirom na normalizaciju arterijskoga tlaka temeljenim na mjerenju tlaka različitim vrstama uređaja i metoda (ordinacijsko, kućno i KMAT), te s obzirom na broj propisanih antihipertenziva tijekom istraživanja. Osim toga, u istraživanju će se ispitati postoje li razlike između dvaju načina liječenja s obzirom na promjene srčanog mišića (EKG i ultrazvuk srca), te s obzirom na laboratorijske nalaze u krvi i mokraći tijekom istraživanja. Planirani broj ispitanika iz Hrvatske je 60.

Uključni kriteriji istraživanja su odrasle osobe u dobi 18-80 godina s maskiranom nekontroliranom (na antihipertenzivnoj terapiji) hipertenzijom koja je definirana ambulantnim (ordinacijskim) arterijskim tlakom < 140/90 mmHg, i 1 ili više sljedećih kriterija: dnevni KMAT arterijski tlak > 135/85 mmHg, noćni KMAT arterijski tlak > 120/70 mmHg, 24 satni KMAT arterijski tlak > 130/80 mmHg, eGFR ≥45 mL/min/1.73 m 2 (CKD-EPI kreatinin jednadžba 2009).

Isključni kriteriji istraživanja su klinički nestabilni pacijenti, eGFR < 45 mL/min/1.73 m2 i kod izrazito teške kronične bubrežne bolesti definirane serumskim kreatininom > 250 μmol/L, poznata sekundarna hipertenzija, ortostatska hipotenzija (pad sistološkog arterijskog tlaka > 20 mmHg stojeći); demencija (klinička dijagnoza), trudnoća ili planirana trudnoća tijekom trajanja istraživanja (4 godine), jetrena bolest – AST ili ALT > 2x gornje granice referentnih vrijednosti, gastrontestinalne operacije ili poremećaji koji mogu utjecati na apsorpciju lijeka(ova), malignomi unazad 5 godina uključujući leukemije i limfome (osim bazocelularnoga karcinoma kože), klinički značajne autoimune bolesti kao npr. SLE, abuzusa alkohola i droga unazad 5 godina, poznate alergije ili kontraindikacije za primjenu lijeka koji bi se uveo tijekom istraživanja, nesuradljivost u medicinskom liječenju i/ pacijenti koji su potencijalno nepouzdani, nemogućnost ili nespremnost pacijenta za davanje informiranog pristanka.

Planirano trajanje istraživanja nakon randomizacije je 48 mjeseci (4 godine). Ispitanici će biti randomizirani u dvije skupine. U prvu skupinu biti će uključeni ispitanici čije liječenje će se temeljiti na ordinacijski izmjerenim vrijednostima arterijskoga tlaka, dok će drugu skupinu biti uključeni
ispitanici čije liječenje će se temeljiti na izvanordinacijskom mjerenju tlaka.

Ukupno je planirano 9 ambulantnih posjeta liječniku tijekom 4 godine. Prva posjeta nakon randomizacije je za 3 mjeseca, a svaka sljedeća svakih 6 mjeseci:

1. Posjeta - 3 mjeseca poslije svrstavanja u skupinu tj. randomizacije
2. Posjeta - 6 mjeseci
3. Posjeta - godinu dana (12 mjeseci)
4. Posjeta - 1.5 godinu (18 mjeseci)
5. Posjeta – 2 godine (24 mjeseci)
6. Posjeta – 2.5 godinu (30 mjeseci)
7. Posjeta – 3. godine (36 mjeseci)
8. Posjeta – 3.5 godine (42 mjeseca)
9. Posjeta – 4 godine (48 mjeseci).

Tijekom cijelog istraživanja u obje će se skupine kod svake posjete u ordinaciji mjeriti tlak automatskim tlakomjerom. U drugoj skupini će se prilikom svake posjete stavljati 24 satni tlakomjer (KMAT). Prilagođavanje doze lijeka/ova za tlak će se u prvoj skupini određivati prema izmjerenim vrijednostima tlaka u ordinaciji, dok će se u drugoj skupini prema nalazu KMAT mjerenja.

Vađenje krvi i uzimanja uzoraka mokraće u ispitanika je predviđeno u 1.,2.,3.,5.,7. i 9. posjeti (3, 6,12, 24, 36 i 48 mjeseci). EKG i ultrazvuk srca su predviđeni u 2.,3.,5.,7. i 9. posjeti (6,12,24,36 i 48 mjeseci). U krvi će se određivati kreatinin, glukoza, glikolizirani hemoglobin, mokraćna kiselina, lipidogram (ukupni kolesterol, podvrste kolesterola (LDL i HDL- kolesterol), trigliceridi). U mokraći će se određivati albumin i kreatinin.

Istraživanje se provodi u svrhu izrade odgovarajućih terapijskih smjernica temeljenih na dobivenim rezultatima istraživanja.