Hipertenzivna kriza predstavlja nagli i porast arterijskoga tlaka koji može biti praćen subjektivnim i objektivnim znacima oštećenja ciljnih organa.

Za ishod liječenja važno je razlikovati kritična hipertenzivna stanja (emergencije) koja su praćena progresivnim oštećenjem ciljnih organa, za razliku od hipertenzivne hitnosti (urgencija), a isto tako još je važnije izabrati optimalan lijek kojim će se postepeno i u zadanom vremenu sniziti vrijednosti arterijskoga tlaka.

Do sada je malo objavljenih radova vezano uz tu problematiku. U literaturi se navodi više potencijalnih rizičnih faktora koji mogu biti uzrokom akutnih hipertenzivnih događaja, a pretpostavka je našeg ispitivanja da su najčešći uzroci ne uzimanje propisane terapije kao i neprepoznata neliječena arterijska hipertenzija. Pravovremeno prepoznavenje bolesti kao i slabe suradljivosti bolesnika važno je spriječavanju akutnih hipertenzivnih stanja i komplikacija.

GLAVNI CILJEVI ISTRAŽIVANJA:

1. Odrediti prevalenciju akutnih hipertenzivnih događaja
2. Odrediti epidemiološke i kliničke karakteristike bolesnika
3. Istražiti terapijske pristupe tim bolesnicima

OSNOVNI PODACI O ISPITANICIMA

U istraživanje će biti uključeni bolesnici stariji od 18 godina koji su pregledani u hitnoj službi ili zbog visokih vrijednosti arterijskoga tlaka ili drugih razloga uz koje su izmjerene i povišene vrijednosti arterijskoga tlaka koje zahtijevaju daljnu obradu i liječenje. Bolesnici će prije uključivanja potpisati suglasnost za sudjelovanjem. Predviđen broj uključenih ispitanika u Hrvatskoj je 150, a trajanje ispitivanja 12 mjeseci.

Kriteriji za uključivanje:

• Dolazak u hitnu službu
• Dob > 18 godina
• Arterijski tlak > 140/90 mmHg

Kriteriji za isključivanje:

• Nepotpisana suglasnost za sudjelovanjem

OČEKIVANE KORISTI ISTRAŽIVANJA

U smjernicama Europskoga društva za hipertenziju, kao i u do sada objavljenim radovima, malo je podataka o prevalenciji, uzrocima, načinu zbrinjavanja i ishodima akutnih hipertenzivnih stanja. Ovim ispitivanjem pridonijet ćemo dobivanju i upotpunjavanju tih podataka, te uvidjeli da li se oni razlikuju razlikuju u našoj populaciji bolesnika u odnosu na do sada objavljene rezultate u literaturi.

Također ćemo saznati zbog kojih simptoma ti bolesnici najčešće dolaze u hitnu službu, da li se češće javljaju u određenom dobu dana, da li su to češće bolesnici sa od ranije poznatom anamnezom arterijske hipertenzije te da li su akutna hipertenzivna stanja kao i komplikacije ovisni o njihovom načinu liječenja (broj antihipertenziva, pojedine skupine antihipertenziva...).

Dobiveni podaci bit će korisni u ranom prepoznavanju, poboljšanju liječenja kao i spriječavanju komplikacija kod tih bolesnika, a naposlijetku i samoj edukaciji kako bolesnika tako i njihovih obiteljskih liječnika.