Fibromuskularna displazija (FMD) rijetka je neaterosklerotična i neupalna vaskularna bolest koja može dovesti do stenoze, okluzije, aneurizme ili disekcije arterije. Uzrok i njezina prevalencija u općoj populaciji nisu poznati. S obzirom na brojne nepoznanice vezane uz prevalenciju FMD-a, zahvaćenost pojedinih krvnih žila, uzroke, nasljednu komponentu, moguće genetske mutacije, široki spektar manifestacija uslijed zahvaćanja različitih arterija, nastala je ideja formiranja registra bolesnika s FMD-om.

Na inicijativu belgijske skupine liječnika predvođenih profesorom Alexandrom Persuom pokrenuto je multicentrično, multinacionalno, prospektivno, opažajno kliničko istraživanje Europskoga društva za hipertenziju. Riječ je o multicentričnoj kohorti bolesnika s fibromuskularnom displazijom i/ili spontanom disekcijom koronarnih arterija (SCAD). Uključeno je više centara diljem Europe, uključujući Europski centar izvrsnosti za hipertenziju KBC-a Zagreb. Glavni voditelj Europskoga registra za FMD je Alexandar Persu, a u Hrvatskoj Bojan Jelaković. Suradnici na projektu su: Živka Dika (glavni koordinator), Ivana Abramović, Dražen Perkov, Sandra Karanović, Ljiljana Fodor, Mario Laganović, Ana Jelaković, Tamara Knežević

Otvoren je poziv svim kolegama da se pridruže projektu.

Tri su osnovna cilja studije:

a) analiza kohorte - proučiti manifestacije bolesti, prevalenciju različitih podtipova (uni/multi-fokalna), zahvaćenost pojedinih arterija, incidenciju i čimbenike važne za progresiju bolesti i komplikacije

b) identificirati genske varijante uključene u patogenezu FMD/SCAD

c) formiranje registra bolesnika s fibromuskularnom displazijom.

Dodatne analize uzet će u obzir okolišne čimbenike (prije svega ulogu pušenja i izloženost estrogenima). U konačnici cilj je dobiti sliku o kliničkim manifestacijama i kompleksnosti bolesti te oformiti strategije za adekvatno dijagnosticiranje i liječenje, odnosno kontrolu bolesnika. Planirano trajanje istraživanja je 10 godina. Bit će oformljena samo jedna skupina ispitanika koja će u konačnici predstavljati kohortu bolesnika s fibromuskularnom displazijom. U studiju mogu biti uključeni svi pacijenti s FMD dijagnosticiranom prema kriterijima Europskog konsenzusa o FMD i SCAD koji potpišu informirani pristanak.

Prilikom uključivanja ispitanika u prvi dio studije (kohorta) ispunjava se poseban obrazac – upitnik kojim se prikupljaju osnovni anamnestički i epidemiološki podaci, podaci o učinjenoj dijagnostičkojobradi kao i eventualnim terapijskim zahvatima (bilo endovaskularnim, bilo kirurškim). Za posljednje navedene (dijagnostičke i terapijske procedure) prilikom svakog novog zahvata potrebno je ponovno ispuniti priloženi upitnik, odnosno navedeni zahvat prijaviti.

Tijekom istraživanja prikupit će se opći podaci o pacijentu (dob, spol, rasa), osnovni anamnestički podaci relevantni za samu bolest, kao i podaci o navikama (pitanje uloge pušenja) te podaci o postojanju bolesti u drugih članova obitelji. Također će se prikupljati podaci o vremenu dijagnosticiranja bolesti, učinjenim dijagnostičkim pretragama, te načinu na koji se bolest manifestirala (bilo zahvaćanjem renalnih, cervikalnih, koronarnih, visceralnih ili arterija drugih lokalizacija). Uz to jednaku ulogu imaju podaci o terapijskim zahvatima, bilo uzimanje antihipertenziva, bilo endovaskularni ili kirurški zahvati na krvnim žilama. Prikupljeni podaci elektronički, statistički će se obrađivati.

Sve medicinske odluke koje se tiču praćenja ispitanika, dijagnostičkih i terapijskih postupaka isključivo ovise o ispitanikovom nadležnom liječniku. S obzirom da je ovo dugoročno promatračko istraživanje očekuje se više posjeta ispitanik – istraživač/liječnik te će biti potrebno dostaviti podatke dobivene prilikom takvih posjeta svaki puta kada se isti i dogode. Za određivanje učestalosti posjeta, odnosno broja dolazaka na kontrole te odluke o primjeni dijagnostičkih metoda ili terapiji, isključivo je zadužen ispitanikov nadležni liječnik. Nikakve dodatne procedure, bilo dijagnostičke ili terapijske neće se od ispitanika tražiti.

U drugom dijelu istraživanja iz prikupljenih uzoraka venske krvi bit će izdvojena DNA za genotipiziranje i sekvencioniranje cijelog genoma u svrhu otkrivanja gena ključnih u patogenezi FMD. Genetski dio istraživanja nema definirano trajanje. Očekuje se da će biti potrebno samo jedno uzorkovanje venske krvi, potrebne su 3 epruvete po 10 ml, a samo u slučaju prvog neuspješnog izdvajanja DNA ispitanici će biti zamoljeni za dodatno vađenje krvi (do maksimalno 2 puta). Gensko tipiziranje provodit će se u Molekularno genetskom laboratoriju profesora M. Vikkula-e (de Duve Institute, UCL), a djelomično u Genetskom laboratoriju profesora X.Jeunemaitre-e (HEGP, Paris). DNA ispitanika bit će genotipizirana za preko 1 milijun SNPs korištenjem Affymetrix ili sličnih pristupa.

Učestalost SNPs identificiranih u pacijenata s FMD i/ili SCAD bit će uspoređena s onima dobivenim u SUVIMAX kohorti i drugim postojećim kohortama iz opće populacije. Podaci će biti pohranjeni u „Laboratoriju za ljudsku molekularnu genetiku“, de Duve Institute (Universite Catholique de Louvain) u Bruxelles-u i u „Genetskom laboratoriju“ bolnice „Hopital Europeen Georges-Pompidou“ u Parizu. U svrhu znanstvene suradnje, podaci se također mogu čuvati u laboratorijima u kojima se provodi sekvencioniranje eksoma ili mogu biti razmijenjeni s drugim laboratorijima.

Rezultati ovog istraživanja omogućit će nam definiranje dijagnostičke strategije i praćenje pacijenata s različitim podtipovima FMD i/ili SCAD, bolji probir pacijenta s FMD-om kod kojih je potreban agresivniji probir i praćenje zbog većega rizika od mogućih komplikacija; identifikaciju biomarkera i gena uključenih u patogenezu FMD-a, kao i nove mogućnosti liječenja ove bolesti.

Iz KBC-a Zagreb ukupno je do sada u registar uključeno 14 bolesnika s FMD-om.