Hrvatsko društvo za hipertenziju je stručno društvo Hrvatskoga liječničkog zbora, koje okuplja liječnike raznih specijalnosti (internisti, nefrolozi, kardiolozi, endokrinolozi, obiteljska medicina, epidemiolozi) koji se u svom stručnom radu susreću s problemom arterijske hipertenzije. Budući da je arterijska hipertenzija problem, često neprepoznat, u svim granama medicine poziv za članstvo je upućen kirurzima, urolozima, onkolozima, pulmolozima, gastroenterolozima. Svima koji se suočavaju s osobama oboljelim od bilo koje bolesti jer arterijska hipertenzija ne oprašta nikome.
Osim liječnika pridruženi članovi su medicinske sestre, patronažne sestre, ljekarnici i svi ostali zdravstveni radnici.
Hrvatsko društvo za hipertenziju osnovano je u sklopu Hrvatskoga liječničkog zbora 16.11.1992. godine, samo četiri godine nakon osnivanja Europskoga društva za hipertenziju, na inicijativu pokojnoga profesora Miljenka Marinkovića. Odluka je donesena zbog izuzetnog medicinskog, socijalnog i ekonomskog značenja arterijske hipertenzije s obzirom na broj bolesnika i komplikacije koje ju prate i odgovorne su za najveći dio pobola i smrtnosti pučanstva. Na prvoj godišnjoj skupštini izabrani su: prof. dr. sci. Miljenko Marinković – predsjednik; prof. dr. sci. Zvonimir Rumboldt – potpredsjednik, tajnici doc. dr. sci. Duško Kuzmanić i dr. sci. Mirjana Sabljar Matovinović te blagajnik dr. Mirko Vdović. Nakon profesora Marinkovića predsjednici Hrvatskoga društva za hipertenziju bili su profesor Zvonko Rumboldt, profesor Duško Kuzmanić i trenutno profesor Bojan Jelaković.
Osnovni cilj HDH jest povećati prevenciju arterijske hipertenzije i povećati kontrolu liječenih hipertoničara kako bi u konačnici smanjili kardiovaskularni, cerebrovaskularni i renalni morbiditet i mortalitet.
Cilj je u općoj populaciji podizati svijest o opasnostima vezanim uz hipertenziju te važnosti ustrajnosti praćenja svih preporuka dobivenih od strane liječnika.
Sljedeći važan cilj jest ukazati kako arterijska hipertenzija nije samo povišen arterijski tlak nego sveobuhvatan metabolički poremećaj i hipertoničari često imaju povišene vrijednosti šećera, masnoća i mokraćne kiseline u krvi. Oštećena funkcija bubrega gotovo u pravilu je prisutna kod tih osoba koje su često pretile i nedovoljno aktivne. Jedino takvim razmišljanjem i istovremenim zajedničkim liječenjem svih čimbenika rizika može se postići konačan uspjeh u liječenju.